Pet grešaka koje vozači rade kad ostanu nasred ceste i čekaju vučnu službu

Greška broj 1: Zaborav na sve četiri žmigavce

Jedna od najčešćih i najopasnijih grešaka je da vozač, zbunjen iznenadnim kvarom, zaboravi upaliti sva četiri pokazivača smjera odmah čim primijeti da vozilo gubi snagu ili se počinje ponašati neuobičajeno. Žmigavci u hazard modu drugim sudionicima u prometu šalju jasnu poruku da je vozilo neispravno ili usporava, i to treba učiniti u sekundi kad posumnjate na problem, a ne tek kad se potpuno zaustavite.

Ispravan postupak je jednostavan: čim primijetite gubitak snage motora, čudan zvuk, dim ili bilo koji drugi znak kvara, odmah uključite sva četiri žmigavca, uključite žmigavac smjera prema rubu ceste i postupno, bez naglog kočenja, izađite iz prometne trake. Hazard svjetla moraju ostati uključena cijelo vrijeme dok vozilo stoji na ili pokraj kolnika, čak i danju i čak i kad vam se čini da je vidljivost dobra.

Mnogi vozači isključe žmigavce nakon nekoliko minuta jer se boje da će isprazniti akumulator. To je pogrešna procjena rizika — prazan akumulator je neugodnost koju vučna služba rješava u sklopu intervencije, dok je neosvijetljeno vozilo nasred ili pokraj ceste u sumrak ili lošoj vidljivosti ozbiljna opasnost za sudar.

Greška broj 2: Izlazak iz vozila bez sigurnosnog prsluka

Druga vrlo česta greška je izlazak iz vozila bez sigurnosnog prsluka, pogotovo noću, u magli ili na cestama s ograničenom preglednošću poput zavoja i nadvožnjaka. Vozač u tamnoj odjeći koji hoda rubom ceste ili stoji iza vozila gotovo je nevidljiv drugim vozačima dok ne dođu na nekoliko desetaka metara, što je prekasno za sigurno izbjegavanje.

Pravilo je jasno: prsluk se oblači prije izlaska iz vozila, ne nakon što ste već stali pokraj ceste. Zakon to zahtijeva upravo zbog toga — sigurnosni prsluk mora biti dostupan na dohvat ruke unutar kabine, a ne u prtljažniku, jer se do prtljažnika morate approachati izvan vozila bez zaštite.

Nakon što obučete prsluk, sljedeći korak je da, ako je moguće, svi putnici napuste vozilo i sklone se na sigurno mjesto iza zaštitne ograde ili barem nekoliko metara od kolnika, posebno na autocestama i brzim cestama gdje je rizik od naleta vozila sa stražnje strane znatno veći. Ostajanje u vozilu parkiranom na prometnoj traci jedna je od vodećih uzroka teških prometnih nesreća s zaustavljenim vozilima.

Greška broj 3: Pogrešno postavljen sigurnosni trokut

Treća greška koja se stalno ponavlja jest postavljanje sigurnosnog trokuta na premalu udaljenost od vozila, ili njegovo postavljanje odmah uz vozilo umjesto na propisanoj udaljenosti koja vozačima iza daje dovoljno vremena za reakciju. Na gradskim i lokalnim cestama trokut treba postaviti na otprilike 50 metara od vozila, dok na brzim cestama i autocestama ta udaljenost treba biti najmanje 100 metara, a idealno i više, s obzirom na veće brzine kretanja.

Trokut se postavlja na istoj strani ceste gdje stoji vozilo, u sredini prometne trake ili na rubu, ovisno o tome gdje će biti najuočljiviji vozačima koji dolaze, pa ga pritom nosite uz rub ceste, a ne hodajući sredinom prometne trake. Prilikom postavljanja uvijek gledajte promet koji dolazi i budite spremni povući se na sigurno ako primijetite vozilo koje se ne usporava na vrijeme.

Česta je i greška da vozači trokut uopće ne nose u vozilu ili ga zaborave zamijeniti nakon što ga jednom iskoriste, pa se nađu bez njega u trenutku kad je najpotrebniji. Trokut, zajedno s prslukom i priborom prve pomoći, treba redovito provjeravati kao dio osnovne opreme vozila, baš kao što provjeravate tlak u gumama ili razinu ulja.

Greška broj 4: Pokušaj ponovnog paljenja pregrijanog motora

Kad se motor pregrije, pokazatelj temperature naglo skoči u crveno ili se iz ispod haube pojavi para, prirodan nagon je pokušati ugasiti i ponovno upaliti motor u nadi da će se problem sam riješiti, ili nastaviti vožnju do najbliže benzinske postaje. Oba poteza mogu pretvoriti manji kvar u vrlo skup popravak, jer ponovno pokretanje pregrijanog motora dodatno opterećuje već oštećene dijelove poput brtve glave motora, koja pod visokom temperaturom može jednostavno puknuti.

Ispravan postupak kod pregrijavanja je sljedeći: motor odmah ugasite i ne pokušavajte ga ponovno upaliti, otvorite haubu tek nakon što prestane izlaziti para i pričekajte da se motor prirodno ohladi, bez dolijevanja hladne vode ili rashladne tekućine u vrući sustav jer nagli temperaturni šok može napuknuti blok motora ili hladnjak. Nikad ne otvarajte čep ekspanzijske posude dok je motor vruć, jer sustav je pod tlakom i vrela tekućina može prsnuti van i izazvati ozbiljne opekline.

Nakon što se motor ohladi, možete vizualno provjeriti ima li vidljivog curenja tekućine ili pukle gumene cijevi, ali ako uzrok pregrijavanja nije očit, vozilo ne smije nastaviti vožnju vlastitim pogonom. U takvim je slučajevima vuka najsigurnije i najjeftinije rješenje jer sprječava dodatnu štetu koja nastaje pokušajem da se vozilo dovuče do servisa 'na svoju ruku'.

Greška broj 5: Vuča neprikladnim ili improviziranim užetom

Peta, i jedna od najrizičnijih grešaka, jest pokušaj da netko od prolaznika ili prijatelja odvuče vozilo običnim ili neispravnim užetom do kuće ili servisa, umjesto da se pričeka profesionalna vučna služba. Improvizirano uže koje nije atestirano za vuču vozila može puknuti usred vožnje, pri čemu dio užeta ili kuka može proletjeti velikom brzinom i ozlijediti vozače ili oštetiti oba vozila.

Dodatni problem je što vuča uopće nije dopuštena na svim vrstama cesta niti u svim uvjetima — na autocestama i brzim cestama vuča vlastitim vozilom pomoću užeta zakonski je zabranjena, a dopuštena je isključivo pomoću specijaliziranih vozila za vuču. Osim toga, vozila s automatskim mjenjačem, pogonom na sva četiri kotača ili oštećenim upravljačkim sustavom mogu pretrpjeti dodatnu, ponekad nepopravljivu štetu ako ih se vuče na neispravan način ili prevelikom brzinom.

Umjesto improvizacije, ispravan korak je nazvati vučnu službu i unaprijed pripremiti ključne podatke koji ubrzavaju intervenciju: točnu lokaciju (po mogućnosti broj kilometra, naziv ceste ili GPS koordinate), marku, model i vrstu pogona vozila, broj putnika koji čekaju pomoć, kratak opis kvara i je li vozilo uopće moguće pomaknuti. Što su informacije preciznije, to posada brže stiže i brže procjenjuje kakvo joj vozilo za vuču treba ponijeti.

Što pripremiti prije poziva vučnoj službi

Osim podataka o lokaciji i vozilu, korisno je unaprijed pripremiti i prometnu dozvolu, podatke o osiguranju ako imate asistenciju u paketu police, te procjenu je li potrebna i dodatna usluga poput zamjene gume na licu mjesta ili pokretanja vozila s praznim akumulatorom, što ponekad rješava problem bez potrebe za vučom.

Dobro je zapamtiti i smjer vožnje te najbližu prepoznatljivu točku poput raskrižja, naselja ili benzinske postaje, jer u trenutku stresa lako se zaboravi i ono što se čini očitim. Ako je moguće, slikajte vozilo i mjesto kvara mobitelom — fotografije mogu pomoći posadi da unaprijed procijeni opremu koju treba ponijeti, a koriste i kasnije ako je potrebna prijava osiguranju.

Kvar na cesti rijetko dolazi najavljeno, ali vaša reakcija u prvim minutama može presuditi hoće li sve proći bez posljedica. Uključeni žmigavci, obučen prsluk prije izlaska iz vozila, pravilno postavljen trokut, strpljivost kod pregrijanog motora i poziv profesionalnoj vučnoj službi umjesto improvizirane vuče — pet jednostavnih koraka koji štite i vas i vaše vozilo. Ako se nađete u takvoj situaciji, bolje je izgubiti nekoliko minuta na poziv stručnjacima nego riskirati sigurnost ili dodatnu štetu na vozilu.